Što je menopauza – uzroci, koji su simptomi i načini ublažavanja simptoma
Menopauza je posljednja menstruacija u životu žene, kada ona više ne može zatrudnjeti prirodnim putem. Obično započinje između 45. i 55. godine života, ali se može razviti prije ili nakon ovog dobnog raspona. Menopauza može uzrokovati neugodne simptome, poput valova vrućine, promjene raspoloženja i debljanja. Većina žena nema potrebu za liječenjem kada menopauza nastupi.
Koja je razlika između klimakterija, perimenopauze, menopauze i postmenopauze?
Menopauza, postmenopauza i klimaketrij su neki od pojmova koji se često krivo definiraju i svrstavaju pod istoznačnice.
Perimenopauza je razdoblje koje započinje nekoliko mjeseci ili godina prije zadnje menstruacije, u tom razdoblju dolazi do postupnog prestanka aktivnosti jajnika i smanjene sinteze estrogena.
Menopauza je posljednja menstruacija u životu žene. Dijagnosticira se retrospektivno, nakon prolaska 12 mjeseci od zadnje menstruacije tada se utvrđuje da je to bila menopauza.
Postmenopauza je cjelokupno razdoblje života žene nakon posljednje menstruacije.
Pojam klimakterij obuhvaća cjelokupnu tranziciju u životu žene od perimenopauze, menopauze i postmenopauze.
U kojoj dobi nastupa menopauza i koliko traje?
Menopauza je prirodni dio starenja, obično se javlja između 45. i 55. god., u Hrvatskoj u prosjeku s 51,2 god. života. Ukoliko nastupi prije 40. god. naziva se preuranjena menopauza (m. praecox), a nakon 55. god. naziva se kasna menopauza (m. tarda). Većina žena prvi put počinje razvijati simptome menopauze oko četiri godine prije posljednje menstruacije u razdoblju perimenopauze. Simptomi se često nastavljaju otprilike četiri godine nakon ženine posljednje menstruacije. 1 od 10 žena iskusi simptome menopauze 12 godina nakon posljednje menstruacije.
Simptomi
Većina žena će primjetiti simptome menopauze. Neki od njih mogu biti prilično ozbiljni i imati značajan utjecaj na sudjelovanje u svakodnevnim aktivnostima. Trajanje i ozbiljnost ovih simptoma varira od žene do žene. Određena stanja koja utječu na normalnu funkciju jajnika, poput raka ili histerektomije, ili određene životne navike, poput pušenja, imaju tendenciju povećanja težine i trajanja simptoma.
Osim promjena u menstrualnom ciklusu, simptomi perimenopauze, menopauze i postmenopauze općenito su isti.
Najčešći rani znakovi perimenopauze su:
- rjeđe menstruacije
- bolnije ili manje bolne menstruacije nego inače
- vazomotorni simptomi (valovi vrućine, noćno znojenje i crvenilo lica)
Ostali simptomi menopauze uključuju:
- navala vrućine
- noćno znojenje
- vaginalna suhoća i nelagoda tijekom spolnog odnosa
- poteškoće sa spavanjem
- promjene raspoloženja
- smanjen seksualni nagon (libido)
- problemi s pamćenjem i koncentracijom
- povećanje tjelesne težine
- tanka kosa i suha koža
Promjene menstruacijskog ciklusa
Ovaj simptom se najčešće prvi uoči. Menstruacije možda više nisu redovite, mogu trajati kraće ili dulje nego inače. Krvarenja mogu postati obilnija ili pak oskudnija. Sve su to normalne promjene, ali kako bi bili sigurni da u podlozi nije neko drugo zdravstveno pitanje, posjetiti liječnika treba ako:
- menstrualna krvarenja se događaju vrlo brzo jedna za drugom
- obilno menstrualno krvarenje
- menstrualno krvarenje traje više od tjedan dana
- menstrualno krvarenje se nastavlja nakon što nije bilo mjesečnog krvarenja više od godinu dana
Navala vrućine
Mnoge žene imaju valunge, koje mogu trajati nekoliko godina nakon menopauze, najčešće su povezani s promjenom razine estrogena.
Valung je iznenadni osjećaj vrućine u gornjem dijelu tijela ili cijelom tijelu. Koža lica i vrata može pocrvenjeti, na grudima, leđima i rukama se mogu pojaviti crvene mrlje. Može doći do jakog znojenja nakon čega nastupa hladna drhtavica. Valunzi vrućine mogu biti vrlo blagi ili dovoljno jaki da razbude ženu tijekom noći (noćno znojenje). Većina valova vrućine traje između 30 sekundi i 10 minuta te se mogu dogoditi nekoliko puta na sat.
Problemi sa spavanjem
Žene u srednjim godinama počinju imati problema sa spavanjem. Može doći do otežanog usnivanja ili preranog buđenja. Noćno znojenje smanjuje kvalitetu sna, a nakon buđenja tijekom noći može biti otežan povratak spavanju.
Vaginalna suhoća i spolni odnosi
Nakon menopauze, rodnica može postati suha, što može učiniti spolni odnos neugodnim. Također može doći do promjene osjećaja vezanih za spolne odnose. Želja za spolnim odnosom se može smanjiti ili može doći do razvoja osjećaja slobode (zbog toga što više ne može doći do trudnoće). Međutim, još uvijek postoji rizik od spolno prenosivih bolesti (STD), kao što su gonoreja ili HIV/AIDS. Rizik se povećava se ako imate spolni odnos s više osoba ili ne prakticirate siguran spolni odnos.
Komplikacije
Uobičajene komplikacije menopauze uključuju:
- vulvovaginalna atrofija
- dispareunija (bolan spolni odnos)
- usporenost metabolizma
- osteoporoza
- nagle emocionalne promjene
- katarakta
- urinarna inkontinencija
- bolesti srca i krvnih žila
Zašto dolazi do menopauze?
Menopauza je prirodni proces koji se javlja kako organizam stari i jajnici proizvode manje reproduktivnih hormona. Tijelo počinje prolaziti kroz nekoliko promjena kao odgovor na niže razine: estrogena, progesterona, testosterona, folikulostimulirajući hormona (FSH) i luteinizirajućeg hormona (LH). Jedna od najznačajnijih promjena je gubitak aktivnih folikula jajnika. Folikul je osnovna funkcionalna jedinica jajnika koji proizvodi i oslobađa jajnu stanicu iz stijenke jajnika te se na taj način omogućuje menstruacija i plodnost. Većina žena prvo primijeti kako menstruacije postaju sve rjeđe, a period između dvije menstruacije sve dulji.
U nekim slučajevima, menopauza je izazvana ili uzrokovana ozljedom ili kirurškim uklanjanjem jajnika i povezanih zdjeličnih struktura. Uobičajeni uzroci inducirane menopauze uključuju:
- bilateralna ooforektomija ili kirurško uklanjanje jajnika
- ablacija jajnika, ili zaustavljanje funkcije jajnika (hormonskom terapijom, kirurškim zahvatom ili radioterapijskim tehnikama u žena s tumorima pozitivnim na estrogenske receptore )
- zračenje zdjelice
- ozljede zdjelice koje ozbiljno oštećuju ili uništavaju jajnike
Kako se dijagnosticira?
Pacijentice se najčešće samostalno javljaju vlastitom liječniku ukoliko postoji teži oblik kliničke slike menopauze, također ako je žena mlađa od 45 godina, a simptomi ukazuju na moguću perimenopauzu važno je da se obrati liječniku. Preuranjena menopauza povezana je s većim rizikom od osteoporoze i prijeloma, bolesti srca, kognitivnih promjena, vaginalnih promjena i gubitka libida te promjena raspoloženja. Obiteljski liječnik može propisati određivanje razine hormona u krvi, obično FSH i oblika estrogena koji se zove estradiol. Konstantno povišene razine FSH u krvi od 30 mIU/mL ili više, u kombinaciji s izostankom menstruacije tijekom jedne godine, obično su potvrda menopauze.
Tijekom perimenopauze, razine FSH i estrogena svakodnevno fluktuiraju, tako da će većina liječnika dijagnosticirati ovo stanje na temelju simptoma, povijesti bolesti i informacija o menstruaciji. Ovisno o simptomima i povijesti bolesti, liječnik može također zatražiti dodatne pretrage krvi kako bi se isključila druga zdravstvena stanja koja bi mogla biti odgovorna za simptome nalik onima tijekom menopauze.
Dodatne krvne pretrage koje se obično koriste za potvrđivanje menopauze uključuju:
- hormoni štitnjače
- lipidni profil
- jetreni enzimi
- testosteron, progesteron, prolaktin, estradiol, hCG
Terapija
Odluka o tome hoće li se i kako liječiti simptomi prijelaza iz perimenopauze u menopauzu može biti komplicirana, zbog toga je važno informirati liječnika o težini simptoma, obiteljskoj i medicinskoj povijesti. Sagledajući sve čimbenike liječnik se može odlučiti za medikamentoznu terapiju koja se može sastojati od hormonskog nadomjesnog liječenja i dodatnih selektivnih lijekova specifičnih za pojedine simptome.
Hormonsko nadomjesno liječenje (HNL)
Hormonska nadomjesno liječenje može biti učinkovit oblik liječenja kod žena mlađih od 60 godina ili unutar 10 godina od početka menopauze, koriste se za smanjenje ili liječenje simptoma koji utječu na kvalitetu života. Većina simptoma uzrokovana je niskom razinom estrogena pa je to najvažniji hormon koji treba nadomjestiti. HNL je iznimno učinkovit u ublažavanju simptoma menopauze. HNL je dostupan u obliku tableta, flastera za kožu, gela za utrljavanje u kožu ili implantata.
Neke vrste HNL-a mogu neznatno povećati rizik od razvoja raka dojke i endometrija kod nekih žena. Važno je razgovarati s liječnikom o mogućim čimbenicima rizika. Istraživanja govore da su rizici korištenja HNL-a mali i obično ne nadmašuju njegovu korist.
Dodatni lijekovi
Ponekad je potrebna ciljana terapija za liječenje određenih simptoma poput:
- selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI), za valunge, tjeskobu i depresiju
- nehormonski vaginalni hidratanti i lubrikanti
- niske doze vaginalnih lubrikanata na bazi estrogena u obliku kreme, prstena ili tableta
- ospemifen za suhoću rodnice i bolne spolne odnose
- profilaktički antibiotici za rekurentne urinarne infekcije
- lijekovi za spavanje za liječenje nesanice
- denosumab, teriparatid, raloksifen ili kalcitonin za postmenstrualnu osteoporozu
Što mogu sama učiniti kako bi ublažila simptome?
Postoji nekoliko načina za prirodno smanjenje simptoma kada su oni blaže izraženi, osnova je u promjeni načina života i usvajanja novih životnih navika. Neki od savjeta za samostalno upravljanje simptomima menopauze su:
Oslobađanje od dodatne topline
Obucite se u široku, slojevitu odjeću, osobito tijekom noći i tijekom toplog ili nepredvidivog vremena. To vam može pomoći u upravljanju valovima vrućine. Održavanje vaše spavaće sobe hladnom i izbjegavanje toplih pokrivača noću također može pomoći u smanjenju vjerojatnosti pojave noćnog znojenja.
Vježbanje i kontroliranje tjelesne težine
Smanjite dnevni unos kalorija za 400 do 600 kalorija kako biste lakše upravljali svojom tjelesnom težinom. Također je važno vježbati umjereno 20 do 30 minuta dnevno. Ovo može poboljšati san, raspoloženje i osigurati energiju za cijeli dan.
Razgovor o novonastalim problemima
Razgovarajte s terapeutom ili psihologom o svim osjećajima depresije, tjeskobe, tuge, nesanice i moguće promjene identiteta. Također, vrlo važan je razgovor s članovima svoje obitelji ili prijateljima o osjećajima kako bi oni znali vaše strahove i potrebe.
Uvođenje dodataka prehrani
Uzimajte dodatke kalcija, vitamina D i magnezija kako biste smanjili rizik od osteoporoze i poboljšali razinu energije i kvalitetu sna. Razgovarajte sa svojim liječnikom o suplementima koji vam mogu pomoći za vaše individualne zdravstvene potrebe.
Prestanak pušenja i ograničena konzumacija alkohola
Prestanite pušiti i izbjegavajte izlaganje pasivnom pušenju jer izloženost cigaretama može pogoršati vaše simptome. Također biste trebali ograničiti unos alkohola kako biste smanjili pogoršanje simptoma i time smanjili rizik od razvitka drugih zdravstvenih problema.
Svaka žena će doživjeti menopauzu, ali svaka žena je jedinstvena po tome kako će ju proživjeti.
0 (2018). Everything You Should Know About Menopause. [online] Healthline. Available at: https://www.healthline.com/health/menopause#home-remedies [Accessed 29 Nov. 2021].
NHS Choices (2021). Treatment – Menopause. [online] Available at: https://www.nhs.uk/conditions/menopause/treatment/ [Accessed 29 Nov. 2021].
Enciklopedija.hr. (2021). menopauza | Hrvatska enciklopedija. [online] Available at: https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40140 [Accessed 29 Nov. 2021].
https://www.facebook.com/NIHAging (2021). What Is Menopause? [online] National Institute on Aging. Available at: https://www.nia.nih.gov/health/what-menopause [Accessed 29 Nov. 2021].
Zzjzpgz.hr. (2021). NARODNI ZDRAVSTVENI LIST. [online] Available at: https://www.zzjzpgz.hr/nzl/40/deset.htm [Accessed 29 Nov. 2021].