Što je blagdanska depresija i kako s njom upravljati?

Za mnoge ljude blagdani su vrijeme kojem se raduju i priželjkuju. Čak i uz sav stres oko planiranja ručka, poklona najbližima mnogi od nas bi se složili kako je ovo sretno doba godine. Ali to nije tako za sve. Za neke ljude blagdani mogu biti emocionalno iscrpljujući i težak period.

Osjećaj depresije tijekom praznika stvarna je, ali izlječiva pojava.

Je li depresija za vrijeme blagdana stvarna?

Da, no potrebno je prvo objasniti. Neki ljudi doživljavaju nešto što se zove veliki depresivni poremećaj (MDD) sa sezonskim obrascem.

MDD sa sezonskim obrascima službeno se naziva sezonski afektivni poremećaj. Ova se dijagnoza odnosi samo na ponavljajuće epizode MDD-a. Osobe s ovim stanjem osjete simptome depresije tijekom određenog doba godine.

Stručno, to je klinička depresija koja se obično javlja s početkom u kasnu jesen i može trajati do ranog proljeća. Poznato je da je povezana s promjenama svjetla pa je češća u sjevernim klimama. Istraživanja pokazuju da klinička depresija sezonskog obrasca pogađa čak 6 posto populacije. Također ljudi koji se inače ne bore s depresijom također mogu imati problema zbog manjeg dnevnog svjetla zimi. Ograničena izloženost prirodnom svjetlu može utjecati na naše tijelo (poremećaj bioritma i ostale neurokemijske ravnoteže).

Poremećaji dnevnog (cirkadijanog) ritma spavanja su posljedica desinkronizacije unutarnjeg i vanjskog ritma budnosti i spavanja. Bolesnici obično imaju nesanicu, pretjerano su pospani danju ili oboje, što se u pravilu rješava nakon što se “unutarnji sat“ prilagodi (“resetira“). Dijagnoza se postavlja klinički. Liječenje ovisi o uzroku.

Može li netko tko inače ne pati od depresije biti depresivan tijekom blagdana?

Može, ali ne mora biti povezano s dijagnozom MDD-a sa sezonskim uzorkom. Blagdansko vrijeme dolazi sa svojim vlastitim stresorima i očekivanjima, kako iznutra tako i izvana. Preopterećenost ovim stresorima vezanim uz praznike može dovesti do simptoma depresije.

Što točno izaziva blagdansku depresiju?

Blagdansko vrijeme može biti stresno. Vrijeme blagdana je financijski stresno vrijeme, budući da darivanje, kupovina poklona i događaji mogu utjecati na vaš novčanik.

Blagdani su vrijeme radosti, a ljudi ponekad imaju nerealna očekivanja koliko će nešto biti posebno. To može kasnije dovesti do osjećaja razočaranja ako se ne ispune očekivanja. Postoji veća vjerojatnost da će se ljudi uspoređivati ​​s drugima u ovo doba godine – Lako je pogledati nečiji Instagram story ili objavu te pomisliti kako je njihov život savršeniji nego što zapravo jest. To može dovesti do pretpostavke da su svi drugi oko vas sretniji.

Blagdani su također stereotipno vrijeme kada ste okruženi obitelji ili voljenim osobama. Ovo može izazvati podsjetnike na druge emocije. Može doći do obiteljskog sukoba koji traje već neko vrijeme ili bi to mogao biti prvi blagdanski period nakon gubitka nekoga koga ste voljeli. Gubitak osobe može ponovno pokrenuti osjećaj tuge.

Savjeti za sprječavanje blagdanskog stresa i depresije

Postoji mnogo načina da pomognete svojoj psihičkoj dobrobiti tijekom blagdana.

Isprobajte neke od ovih strategija:

  • Provjerite jesu li vaša očekivanja realna – blagdansko vrijeme ne mora biti savršeno. Zapitajte se očekujete li previše od sebe ili drugih. Zatim pogledajte kako se osjećate zbog tih očekivanja. Jesu li od koristi ili štete?
  • Planiranje, planiranje i još planiranja – planirajte određene dane za kupovinu, pečenje, druženje s prijateljima i druge aktivnosti. Naručite proizvode i poklone putem interneta. Planirajte svoje jelovnike, a zatim napravite popis za kupovinu. To će vam pomoći spriječiti odlazak u trgovinu na sam Badnjak. Delegirajte poslove ostalim ukućanima.
  • Shvatite da imate osjećaje – normalno je osjećati tugu i žalost. U redu je plakati ili izraziti svoje osjećaje. Ne trebate se natjerati da budete sretni samo zato što je vrijeme praznika.
  • Recite ponekad i NE. Vi ste samo jedna osoba i možete učiniti samo toliko toga u određenom danu.
  • Ne napuštajte usvojene zdrave navike – ne dopustiti si odmor od baš “svega”. Jedite i dalje raznoliko, koristite i dalje nutritivno bogate namirnice, spavajte dovoljno, redovito vježbajte, izbjegavajte pretjeranu konzumaciju cigareta i alkohola te svjesno koristite internet – prilagodite količinu vremena kojeg potrošite na vijesti i društvene mreže.
  • Ograničite vanjske izvore blagdanskog pritiska. Pokušajte se odmoriti od društvenih mreža ako gledanje tuđih fotografija uzrokuje samouspoređivanje. Pronađite aktivnosti u kojima uživate, ostavite mobitel sa strane.
  • Briga o sebi – radite aktivnosti koje vam pomažu da se nosite sa stresom. Prioritet je odvojiti vrijeme za sebe. Šetajte, pročitajte neku knjigu, pročitajte neki članak na Moj Liječnik stranici, slušajte glazbu, otiđite u prirodu.
  • Okružite se ljudima – potražite društvene, vjerske ili druge društvene događaje ili zajednice. Oni mogu ponuditi podršku i društvo. Također može pomoći da razgovarate s prijateljem ili članom obitelji o svojim brigama. Volontirajte negdje i potrošite svoje vrijeme korisno – raditi nešto kako biste pomogli drugima također je dobar način da podignete svoje raspoloženje i proširite svoja prijateljstva.
  • Stručnjak za mentalno zdravlje – ako unatoč vašim najboljim naporima i dalje osjećate stalno tugu ili tjeskobu, razgovarajte sa svojim liječnikom ili stručnjakom za mentalno zdravlje. Terapija razgovorom može vam pomoći da se nosite sa stresom vezanim uz blagdane.

Stres i depresija mogu vam pokvariti odmor i naštetiti zdravlju. Budite realistični, planirajte unaprijed i tražite podršku okoline.

Što trebate učiniti kako bi ste podržali osobu sa simptomima depresije tijekom blagdana?

Prvo i najvažnije – slušajte empatično. Ne morate točno razumjeti kako se netko osjeća. Osobi je važno dati do znanja kako ima potporu okoline i da je netko “sluša”.

Potaknite svoju voljenu osobu da se sastane sa stručnjakom za mentalno zdravlje

Preuzmite blagdane u svoje ruke

Ne dopustite da blagdani postanu nešto čega se bojite. Poduzmite korake kako biste spriječili stres i depresiju koji se mogu pojaviti tijekom praznika. Naučite prepoznati okidače, kao što su financijski pritisci ili osobni zahtjevi, kako biste se mogli boriti s njima prije nego što vas dovedu pred gotov čin. Uz malo planiranja i pozitivnog razmišljanja, možete pronaći mir i radost tijekom praznika.

Mayo Clinic. (2020). Tips for coping with holiday stress. [online] Available at: https://www.mayoclinic.org/healthy-lifestyle/stress-management/in-depth/stress/art-20047544 [Accessed 12 Dec. 2021].

‌Targum, S.D. and Rosenthal, N. (2008). Seasonal affective disorder. Psychiatry (Edgmont (Pa. : Township)), [online] 5(5), pp.31–3. Available at: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2686645/ [Accessed 12 Dec. 2021].

‌HealthPartners Blog. (2019). Why we really get depressed during the holidays | HealthPartners Blog. [online] Available at: https://www.healthpartners.com/blog/why-we-get-depressed-during-holidays/ [Accessed 12 Dec. 2021].

‌Placebo d.o.o Split i MSD Hrvatska (2014). MSD priručnik dijagnostike i terapije: Poremećaji dnevnog ritma spavanja. [online] Placebo.hr. Available at: http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/neurologija/poremecaji-budnosti-i-spavanja/poremecaji-dnevnog-ritma-spavanja [Accessed 12 Dec. 2021].